17.1 C
Belgrade
subota, april 20, 2024

Vicevi dana, odabrani vic dana za 2014-10-24

Kaže deda unucima na samrti da mu, kad umre, na grobu postave vaj-faj antenu.
– A što, deda?
– Da biste me češće posećivali!

Ostali vicevi nalaze se na http://www.vicevi-dana.com/

Vicevi dana, odabrani vic dana za 2014-10-23

Policajac pita kolegu:
– Koliko je sati?
– Pet i pet.
– E, budalo, mogao si mi odmah reći 10!

Ostali vicevi nalaze se na http://www.vicevi-dana.com/

Držanje na dugačkom lancu

Mnogo zajebanija varijanta nego držanje na kratkom lancu. Jebiga, ako ti je kratak lanac, bar znaš na čemu si. Nema mnogo mrdanja i to je to. Sedi di si, pomiri se sa sudbinom i ne laj mnogo.

Međutim, držanje na dugačkom lancu daje privid slobode. A kao što znamo, svaki privid je lažan. To je najočitije u muško-ženskim odnosima. Ako tvoj partner u rukama drži lanac, ma koliko isti bio dugačak, uvek je u situaciji da ga po potrebi zategne. I kad ti, osetivši dašak slobode, zalepetaš krilima da se vineš u neslućene visine, partner samo malo cimne lanac i ti ljosneš ko Ikar u Egejsko more.

17.00, stan porodice Milinković-Savić:

– Dušane, a što ti ne izađeš nekad s društvom u kafanu, nisi odavno? Znaš da ja nemam ništa protiv…

– Pa da znaš da i nisam, još od momačke večeri. Ali, ne mari, ja ne želim da mi se ti dosađuješ, cikili-mikili moj.

– Neću se dosađivati, ne brini, gledaću Rudolfa na 24 kičen. Izađi slobodno, samo pre toga skokni do prodavnice da mi kupiš sok od aronije i pakovanje tampona, treba večeras da dobijem…

– Nema frke, draga, evo letim.

17.10, ispred Maksija:

– Alo, Rale, šta se radi?

– Ma jesi li to ti, Milinkoviću? Ili si sad Savić, a?

– Hajde ne zajebavaj, nego šta radiš večeras, mogli bi da se nađemo na starom mestu?

– Moooolim, ne čujem dobro?!

– Mani se zajebancije, nego slušaj. Imam slobodno veče, je l’ možeš da okupiš društvo?

– Nije problem, matori, nego ne mogu da verujem… Hajde večeras u 8, da i to čudo vidim…

21.30, kafana “Kod bele butine”:

“Zaaaaaaapevajteeeee, sve one pesme stareeeee, sad ona drugog voliiii…”

Zvrrrrrr! Zvrrrrrr! Zvrrrrrrrr…

– Milinkoviću, to tebi zvoni mobilni.

– Momenat… Alo, alo! A ti si, dušo!

– Dušane, alo, kakva je to grozna muzika tamo?

– Pa u kafani sam, s društvom…

– Da, da, ja sam zaboravila kakvu vi muziku slušate… Nego slušaj, Dušane, puca mi glava, poludeću…

– Žao mi je, dušo, stvarno, popij lekić.

– Nemamo nijedan brufen u stanu, ni kafetin, ni andol, ništa… Je l’ bi mogao da mi doneseš iz apoteke nešto, ne mogu da se pomerim.

– Ali, dušo, ovde su svi, kako sad da napuštam…

– Pa da, ti hoćeš da ja umrem… A ja sam tebe mogla da pustim da izađeš…

– U redu, u redu, dolazim… Ej, momci, iskrslo mi je nešto, vraćam se za sat, najviše sat i po…

Preuzeto sa http://vukajlija.com

Bicuri

Izvedeno od “riba”.

Šatrovacki od “ribicu”.

Riba-ribica-ribicu-bicuri.

Označava osobu ženskog pola prijatnog izgleda.

Pr1: Vidi ovu bicuri.

Pr2: Čujem da si našo neku bicuri.

Preuzeto sa http://vukajlija.com

Imam zakazano

    Амин! Нема даље. Небитно да ли се налази у дому здравља, ургентном центру, пошти, суду, станици МУП-а, код адвоката, у социјалном, банци, цркви или код аутомеханичара просечан Србин или Српкиња се на заказан термин позивају и уздају више него Американци на пети амандман.

    Свети аргумент у расправама по карактеристичним змијоликим редовима и ненадјебиво-неопозиви аргумент у свађи са шалтерушом. Наоружан недискутабилним аргументом улазиш каубојски у чекаоницу, скенираш погледом присутне обичне смртнике којима по погледу видиш да те се плаше и гангстерским ходом прилазиш шалтеру где изговараш громким, благо промуклим гласом: имам заказано. Људи падају у несвест, шалтеруша ставља кафу и нуди ратлук, чистачице чисте под око тебе као паркет око Мајкла Џордана ономад.

    Нема ту хитан случај тамо-вамо и циле-миле, нема падања система, ја бре рођаче имам заказано тад-и-тад и хоћу бре да будем примљен.

Булевар Михаила Пупина бр 42, спрат 2, стан број 24

дум дум дум(ономатопеја лупања на врата)

Крсман: Жаклина отварај!

дум дум дум дум дум(опет)

Крсман: Отварај јебем ли ти сунце калајисано!

дум дум дум

Крсман: Отварај или разваљујем па ћу те тући што сам разваљивао!

Жаклина отвара врата и младић у пубертету посрамљеног погледа користи прилику да изађе

Жаклина: Шта је манијаче, шта лупаш, хоћеш цела зграда да наврне овамо?

Крсман: Колико је сати лепојко?! 5 и 15! А ја сам имао заказано у 5!

Жаклина: Добро бре, па видиш да је дечко у незгодним годинама, ред је да му изађем у сусрет, није два пута умочио…а не ко ти, матора коњина дођеш овде да се по два сата иживљаваш…

Крсман: Ало, имам заказано шта ти није јасно!?

Preuzeto sa http://vukajlija.com

"Volim te"

Najveća problematika u američkim filmovima/serijama. Naime, ovu rečenicu je gotovo nemoguće izgovoriti ako x lik tako zaista i ne oseća. Čovek je u stanju da sebi povisi pritisak na 260, dobije padavicu, prolivčinu i gonoreju;stiska se, ispadaju zubi, prostata zabrinjava…ali ne. On neće reći “Volim te” ako to zaista nije tako. Dobiće pedalu u dupe od najbolje pičke, prekinuće vezu sa švedskom groficom, razvešće se od žene (znajući da će mu na sudu ostaviti samo par gaća i siledžijku) ali neće uspeti da kaže TU rečenicu.

Posle pedalisanja, on u sobi plače i urla u jastuk, sluša Green Day..ali on ne bi mogao da slaže.

Interesantno, na trusnom Balkanu problematika ove rečenice nikada nije dovedena u pitanje niti je predstavljala veliku moralnu dilemu.

Orson Hodž: Bri, da li me voliš?

Bri: (kreću suze) Orsone ja…ovaj…ja te…(podrhtava lice, rezultat svih plastičnih operacija kreće da se ljulja) ….ja….(vilica svira kastanjete)…ovaj…ti si mi drag, Orsone.

Orson: Znači tako…(sledi harakiri)

Žika: (pokupio random kuravelu sa štajge, vodi je u mračni kutak na fircanje) Ajmo Monika, skidaj ćega, znaš da si mi ti posebno draga..

Monika: Žile, jel me voliš?

Žika: Volim te, ti si mi sve na svetu, cvetu najslađi, livado moja rano okošena i slanom orošena…a sad napokon zini.

Preuzeto sa http://vukajlija.com

Što bi prost svet reko

Pravljenje sebi odstupnice da izgovorimo vulgarnost, a pritom zadržimo ubeđenje ostalih da smo ipak pripadnik kulturne elite.

Što bi prost svet reko…DOBRA PIČKA!

Preuzeto sa http://vukajlija.com

Vicevi dana, odabrani vic dana za 2014-10-22

Izlazi Fata iz salona lepote i krene prema Muji, koji ju je čekao na obližnjoj klupici.
Kad je prišla bliže, Mujo je pogleda i reče:
– Ajde, pa barem si pokušala!

Ostali vicevi nalaze se na http://www.vicevi-dana.com/

Vicevi dana, odabrani vic dana za 2014-10-21

Kako najlakše prepoznati mladoženju na zemunskoj svadbi?
– Ima na sebi najskuplju trenerku!

Ostali vicevi nalaze se na http://www.vicevi-dana.com/

Vicevi dana, odabrani vic dana za 2014-10-20

Perica jede supu i kuka:
– Mama, ja ne volim supu.
– Pa ti zamisli da je to nešto što ti voliš.
– E, pa ti zamisli prazan tanjir i odnesi ga!

Ostali vicevi nalaze se na http://www.vicevi-dana.com/